Crkva Svetog Ivana Krstitelja

Nalazi se u Polju. Lijepo i jednostavno kameno zdanje izgrađeno je 1608. g. , što je posvjedočeno natpisom. Obnovljena je 1903. g. Na pročelju je preslica s jednim oknom i zvonom. U crkvi se nalazi kameni oltar sa slikom svetog Ivana Krstitelja. Nekada su se u njoj svake nedjelje održavale mise i krstila djeca. Najsvečanije mise bile su na dan Svetog Ivana – 24. lipnja, u narodu poznatog kao Ivanja.

 

Sveti Josip

Uoči drugog svjetskog rata D’Aquisto, vlasnik cementare u Koromačnu dao je sagraditi kuću za svećenika i crkvu svetog Josipa u Koromačnu. I crkva i kuća su nakon rata nacionalizirane i preuređene najprije u kinodvoranu i društveni dom, a potom u upravnu zgradu tvornice cementa. U sastavu crkve bio je i dvadesetak metara visok zvonik, koji je srušen uoči njena zatvaranja. Uzaludni su bili svi pokušaji i Župe i Biskupije da se crkva i kuća vrate.

 

Crkva svetog Jurja

Nalazi se u Trgetu, postoje samo ruševine. Nalazila se na prijelazu skele preko Raškog zaljeva. Možda datira iz prvokršćanskih vremena.

 

Crkva svetog Ivana Krstitelja (Glavosjek)

Nalazi se blizu Brovinja te je iz XIII. ili XIV. Stoljeća. Izgrađena je u romaničkom slogu. Obnovljena je 1933. godine kada je i uklonjena lopica. To je romanička crkvica s polukružnom upisanom apsidom. Na pročelju ima preslicu bez zvona. U crkvi se nalaze vrijedne freske iz XIV. stoljeća i slika svetog Antuna Padovanskog.

Samo urušeni zidovi uz crkvu svetog Ivana Krstitelja - Glavosijek ili Glausića, kako ga puk naziva, iznad uvale Vošćice nadomak Koromačna, upućuju da se na tom prostoru svojedobno nalazila opatija. Sve do sredine 1992. godine u neposrednoj blizini nalazili su se ostaci srednjovjekovne utvrde Turanj, uz koje su vezane legende o pohranjenom blagu gusara. Turanj je nestao pred minama da bi se proširio prostor za eksploataciju sirovine potrebne cementari. Ostaci kule bili su tek trag povijesnog kontinuiteta na tom lokalitetu začetog pretpovijesnim kasteljerom, na kojeg ukazuju arheološki nalazi.

Prema usmenoj predaji, crkvu s opatijom u 13. stoljeću podiže jedna imućna žena, koja je kasnije svoj posjed, ne mogavši ga više održavati, poklonila puku obližnjeg Brovinja. Uz istodobnost romaničkih i gotičkih detalja na crkvi, na početak njenog nastanka ukazuju i zidne slikarije. One, naime, potječu s početka 14. stoljeća a pravljene su u tehnici secco. Danas su većim dijelom uništene, kao i sama unutrašnjost crkve, koja se, početkom devedesetih planirala preseliti na novu lokaciju, kako bi se proširio prostor za vađenje cementnog lapora. Od toga se ipak odustalo, pa se početkom 1993. g., uz izdašnu materijalnu pomoć cementare iz Koromačna, obnavlja njen interijer, u sklopu kojih se radova zahvaća i teško oštećena freska.

Zahvatima akademskog umjetnika Eugena Kokota spriječeno je daljnje propadanje zidnih slika.

Knjige iz kojih je preuzet sadržaj :

1. Ivan Milotić, Crkva u Istri - povijesna i kulturna baština, Pazin – Poreč: Porečka i Pulska biskupija, 2010.

2. Marijan Milevoj - Eduard Strenja, Od crkve do crkve - Da chiesa a chiesa - From church to church, Labin, Knjižara i antikvarijat "Matthias Flacius Illyricus", 1994.

3. Grah - Baldaš - Bartolić - Jelenić - Poropat, Crkva u Istri, IV. dopunjeno izdanje, Poreč - Pazin

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.