Autor: Župe Labin Donji

Bogojavljanje uz jaslice labinskih crkava

Bogojavljanje je poslije Uskrsa najstariji blagdan kršćanstva. Spominje ga početkom III. stoljeća već sv. Klement Aleksandrijski. To je drugi stožerni blagdan božićnoga vremena. Kod nas na Zapadu uobičajen je naziv Sveta tri Kralja ili Tri mudraca. No, kad je riječ o imenu moguć je i naziv svetkovina Bogojavljanja ili Gospodnje epifanije. Epiphania je izraz grčkog podrijetla a označava očitovanje ili objavljenje. Ova svetkovina se obično slavi 6. siječnja. Njezine prve tragove imamo u Aleksandriji. Mnogo toga nas navodi na misao da je na izbor dana utjecao poganski blagdan, rođendan boga Eona. Svojevremeno je znameniti hrvatski bibličar i neosporni autoritet fra Bonaventura Duda napisao “Bogojavljanje se odnosi prema Božiću nekako kao Duhovi prema Uskrsu, kao njegova punina: Bogojavljanje je očitovanje Božića svim narodima.”

Oproštaj Rapčana i Labinštine od omiljenog župnika vlč. Stipana

Vlč. Stipane! Prije 27 godina došao si s izbjeglicama u hotel “Hedera” u Rapcu. Došao si poput lahora kojeg je donio Gospodin kao utjehu u vremenima rata i očaja. Sada si opet otišao s povjetarcem iza kojeg je ostala tvoja župna zajednica s kojom si, u skromnosti i poniznosti dijelio nemire i radosti. Suze svih kojima si bio pastir iskazat će hvalu, a molitve zahvalu. Bio si vjerni sluga svog Gospodina, bio si onaj koji si posljednjim osmijehom zahvalio svojem Bogu, svojem Isusu radost življenja.  Naučio si nas, svojim apostolskim poslanjem, vjernosti vjeri naših otaca, vjernosti Onome koji nema ni početka ni svršetka, vjernosti Onome kojeg si odabaro od dječačke dobi do oboljele starosti. Nedavno si komentirao svoju maturalnu sliku koju si pokazao u knjizi dubrovačkog sjemeništa “Religioni et bonis artibus” (vjeri i dobrim vještinama – vrlinama). Sretan kao dijete jer si tada sanjao svoj svećenički poziv.

Preselio se u Očev dom vlč. Stipan Mišura

U nedjelju, 3. siječnja 2021. god., u večernjim satima preselio se u Očev dom vlč. Stipan Mišura, dugogodišnji župnik župe sv. Andrije u Rapcu. Vlč. Stipan je bio rođen 23. veljače 1943. god. u Kandiji kod Bugojna u BiH. Zaredio se 29. lipnja 1969. god. u Đakovu, a 11. prosinca 1992. god., u vrijeme ratnih razaranja u BiH, dolazi u Rabac. U prvim godinama svog službovanja u Labinskom dekanatu pomaže vlč. Josipu i vlč. Vilimu Grbcu. Župu Rabac preuzima 1. listopada 1998. god. i u njoj kao i u cijelom Dekanatu ostat će zapamćen kao vrlo susretljiv, dobrodušan, vrijedan i marljiv svećenik koji je svoj život posvetio radu s djecom i mladima, a nadasve kao pastoralni i duhovni voditelj svoje župe. Posljednji ispraćaj s misom zadušnicom dragog nam svećenika vlč. Stipana bit će 4. siječnja 2021. god. u 15:00 h u crkvi sv. Andrije u Rapcu. Preporučimo ga Bogu u…

Akcija Caritasa za pomoć stradalima u potresu

Labinski Caritas organizira prikupljanje deka, popluna i higijenskih potrepština za potrebite, koji su pogođeni potresom u Petrinji, Glini, Sisku i okolici, u prostorima PC sv. Josip na adresi Zelenice 12. Prostor je na katu a ulaz je sa strane Rock-kafea.  Počevši od 4. siječnja 2021. god. pa zaključno 2. veljače 2021. god. (prema uputama našeg biskupa o trajanju akcije), djelatnici Caritasa će dežurati svakog ponedjeljka, srijede i petka u prijepodnevnim satima od 10-12 h te u poslijepodnevnim satima od 15-17h.  Molimo vas da donosite samo gore navedeni stvari i artikle u vrijeme koje je naznačeno. Hvala unaprijed!

Pomozimo braći i sestrama u nevolji

Sigurno nam se stislo srce gledajući razrušene kuće u snažnom potresu u Petrinji, Sisku, Glini i okolici, i zaželjeli smo tim ljudima pomoći, ali kako? Biskupijski Caritas Biskupije Porečke i Pulske poziva: Jako je važna duhovna pomoć! Zato ne zaboravimo stalno moliti za stradale da im Bog da snage podnositi teškoće, a poginulima da oprosti grijehe. U ime Caritasa Labinskog dekanata Blaž Bošnjaković, svećenik

Božićna čestitka

Dragi čitatelji, čestit Božić! Radost je. Dozvolimo radosti da se raširi našim srcem i prelije u obilju na druge. Izražavajmo tu radost sami. Ne tražimo posrednike, ne tražimo da drugi govore za nas i da oni opisuju za nas našu sreću. Nemojmo ju kočiti i zatomljivati, kao da tobož nije primjereno u ovoj situaciji pandemije korona virusa veseliti se. Primjereno je! Pitanje je samo načina kako ćemo to činiti. Jer, Isus je pobijedio i pandemiju, kao i svaku drugu bolest, nesreću i grijeh. On nas izdiže iznad njih. Zato se čuvajmo, ali nemojmo biti robovi straha. Ne može nam se ništa konačno loše dogoditi jer po krštenju u sebi imamo život vječni pa kakav god bio naš svršetak, ako bi nas i korona odnijela, završit ćemo u ljubavi, u životu vječnom, u Bogu.

Iz pera teologa o Božiću

Iz kalendarskih popisa dana smrti rimskih biskupa “Depositio episcoporum” i mučenika “Depositio martyrum” iz 354. god. od F.D. Filokala proizlazi da se Božić slavio u Rimu 25. prosinca već godine 366. Uvođenje ovog Kristova blagdana u grad Rim tumači se “apologetskom i povijesno – vijerskom hipotezom” kao reakcija rimske zajednice protiv državnog poganskog blagdana “Natalis Solis invicti” (blagdan rođenja nepobjedivog sunca), što ga je 274. godine uveo car Aurelijan na čast boga sunca iz Emese u Siriji, nadajući se da će time učvrstiti svoje golemo carstvo. Da bi rimske kršćane učinila otpornima protiv ovog pučkog blagdana neki misle da je Rimska Crkva uvela blagdan rođenja Krista kao “Sunca pravde” (Mal 3,20) i “Svijetla svijeta”. (Iv 8,12)

Jednostavno reći “Hvala!”

Žena je u povodu tridesete obljetnice braka dala objaviti u reviji koju čita njezin muž ovakvu čestitku: “Hvala ti, dragi moj, jer tebi dugujem što sam i danas žena, supruga i majka. Hvala ti što mi pomažeš uvijek i svugdje osjećati se jedinom ženom na svijetu. Hvala ti što zbog tebe ostajem lijepom. Hvala ti što mi pomažeš da se osjećam vrijednom. Hvala ti za tvoje drage poglede. Hvala ti za tvoje riječi “Volim te!” kad ih najmanje očekujem. Hvala ti što postojiš. Hvala ti za ovih divnih trideset godina sreće i ljubavi!”

Papa Franjo proglasio crkvenu Godinu sv. Josipa

Naš sv. otac, papa Franjo, proglasio je posebnu crkvenu godinu sv. Josipa, koja će trajati do 8. prosinca 2021.god. Odluka je donesena u obliku apostolskog pisma Patris corde kojeg je Sveta Stolica objavila na 150. godišnjicu proglašenja Marijina zaručnika zaštitnikom Katoličke Crkve. Taj mu je naslov 8. prosinca 1870. godine dodijelio blaženi papa Pio IX. odlukom Quemadmodum Deus. U sklopu proglašenja Godine sv. Josipa, Sveti je Otac Franjo pozvao vjernike da se utječu velikom svetcu, istaknuvši kako sv. Josipa trebamo moliti “samo za milost nad milostima: naše obraćenje”.

Blagoslov kuća

Blagoslov kuća se ove godine neće odvijati na dosadašnji način. Zbog koronavirusa nećemo ići od kuće do kuće, od stana do stana, nego ćemo dolaziti samo na poziv. Tko želi da mu blagoslovimo kuću neka nas nazove. Svatko, odnosno svaka obitelj neka zove samo u vlastito ime, ne za druge. Nitko tko se boji neka ne misli da ćemo ga ružno gledati. Budimo slobodni. Mi ćemo nositi maske i dezinficirati ruke, nećemo se zadržavati, sjedati i piti kavu ili jesti slatko. Kada zvati? Odmah. Nemojte čekati zadnji dan. Radujemo se susretu s vama!

Biti bližnji

Čovjek ne smije bježati od čovjeka, niti mu izmicati. Čovjek neće mrziti buku i jurnjavu, nego će im se znati mirno ukloniti i sve to uključiti u svoju šutnju. Treba imati vremena umjesto onih koji ga nemaju, pa samo trče, samo buče, samo galame, uvijek rastreseni. Sviđa mi se jedna molitva koja izražava baš tu misao:

Raspored sv. misa za župe vlč. Mirka Vukšića i vlč. Boška Čatlaka

Vlč. Mirko Vukšić obavještava sve svoje župljane župa G. Labina, Raše, Sv. Nedelje, Sv. Martina i Šumbera kako je, nakon što je osjetio blage simptome, pristupio testiranju na COVID-19 i ustanovljeno je da je pozitivan. Odmah je kod prvih simptoma ostao u izolaciji radi sigurnosti vjernika a nakon pozitivnog testa u samoizolaciji je ostao i njegov kapelan vlč. Boško Čatlak. Oni se osjećaju dobro i poručuju da se ne bojimo. Ostanimo odgovorni, mislimo na sebe ali i na druge jer Isus nas uči: “Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio!” Druge ćemo ljubiti i pridržavajući se epidemioloških mjera pa činimo tako kako bismo zajedno, brinući se jedni za druge, pobijedili ovu pandemiju koronavirusa.

Najave