Čista srijeda ili Pepelnica

Od 6. st. u rimskoj se liturgiji bilježi srijeda koja prethodi prvoj korizmenoj nedjelji kao početak korizme. Dva su tumačenja. Prema prvom, budući da je to bio dan kad su javni pokornici primali pepeo kao znak ulaska u bližu pripravu za pomirenje koji je za njih bilo na Veliki četvrtak, uskoro su tom prigodom i ostali vjernici u znak pokore htjeli primiti pepeo. Tako je za njih korizma počela već na Čistu srijedu.

Nadalje, pepeo su počeli primati i klerici, što je u vremenu kanonske pokore bilo nezamislivo. To je bio povijesni razlog produžavanja korizme. Prema drugom tumačenju, budući da se nedjeljom nije postilo, kršćani su došli do 40 dana „čistog“ posta tako da su zbrojili ova četiri dana s ostalim danima posta i s Velikim petkom i subotom. Mi smo skloniji prvom tumačenju: naime,  osim posta od samih početaka se javljaju molitva i milostinja kao sadržaji korizme. Spomenimo još da je Grgur II. u 8. st. uveo i četvrtak kao dan euharistije za vrijeme korizme. (Zvonko Pažin: Liturgijsko vrijeme i prostor)

Obvezatan post i nemrs

Katolici su, prema sadašnjim crkvenim propisima, dužni obdržavati post i nemrs na Pepelnicu i Veliki petak, a samo nemrs u sve korizmene petke. Zakon nemrsa obvezuje i na sve petke u godini, ako petkom nije svetkovina, ali umjesto toga nemrsa u petke izvan korizme mogu vjernici odabrati drugo djelo pokore ili kakvo karitativno djelo. Nemrs (kad je zabranjeno jesti meso) obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina pa do konca života, a post sve one koji su navršili 18 godina i još nisu započeli 60. godinu. U posne dane smije se uzeti samo jedan puni obrok. Župnici u pojedinim slučajevima mogu iz opravdanih razloga osloboditi pojedine osobe ili obitelji obveze posta ili nemrsa, ili ih zamijeniti drugim oblicima pokore. (Istarska Danica 2022.)