Novosti

Sigurno nam se stislo srce gledajući razrušene kuće u snažnom potresu u Petrinji, Sisku, Glini i okolici, i zaželjeli smo tim ljudima pomoći, ali kako? Biskupijski Caritas Biskupije Porečke i Pulske poziva: Jako je važna duhovna pomoć! Zato ne zaboravimo stalno moliti za stradale da im Bog da snage podnositi teškoće, a poginulima da oprosti grijehe. U ime Caritasa Labinskog dekanata Blaž Bošnjaković, svećenik

Iz kalendarskih popisa dana smrti rimskih biskupa “Depositio episcoporum” i mučenika “Depositio martyrum” iz 354. god. od F.D. Filokala proizlazi da se Božić slavio u Rimu 25. prosinca već godine 366. Uvođenje ovog Kristova blagdana u grad Rim tumači se “apologetskom i povijesno – vijerskom hipotezom” kao reakcija rimske zajednice protiv državnog poganskog blagdana “Natalis Solis invicti” (blagdan rođenja nepobjedivog sunca), što ga je 274. godine uveo car Aurelijan na čast boga sunca iz Emese u Siriji, nadajući se da će time učvrstiti svoje golemo carstvo. Da bi rimske kršćane učinila otpornima protiv ovog pučkog blagdana neki misle da je Rimska Crkva uvela blagdan rođenja Krista kao “Sunca pravde” (Mal 3,20) i “Svijetla svijeta”. (Iv 8,12)

Naš sv. otac, papa Franjo, proglasio je posebnu crkvenu godinu sv. Josipa, koja će trajati do 8. prosinca 2021.god. Odluka je donesena u obliku apostolskog pisma Patris corde kojeg je Sveta Stolica objavila na 150. godišnjicu proglašenja Marijina zaručnika zaštitnikom Katoličke Crkve. Taj mu je naslov 8. prosinca 1870. godine dodijelio blaženi papa Pio IX. odlukom Quemadmodum Deus. U sklopu proglašenja Godine sv. Josipa, Sveti je Otac Franjo pozvao vjernike da se utječu velikom svetcu, istaknuvši kako sv. Josipa trebamo moliti “samo za milost nad milostima: naše obraćenje”.

Blagoslov kuća se ove godine neće odvijati na dosadašnji način. Zbog koronavirusa nećemo ići od kuće do kuće, od stana do stana, nego ćemo dolaziti samo na poziv. Tko želi da mu blagoslovimo kuću neka nas nazove. Svatko, odnosno svaka obitelj neka zove samo u vlastito ime, ne za druge. Nitko tko se boji neka ne misli da ćemo ga ružno gledati. Budimo slobodni. Mi ćemo nositi maske i dezinficirati ruke, nećemo se zadržavati, sjedati i piti kavu ili jesti slatko. Kada zvati? Odmah. Nemojte čekati zadnji dan. Radujemo se susretu s vama!

Vlč. Mirko Vukšić obavještava sve svoje župljane župa G. Labina, Raše, Sv. Nedelje, Sv. Martina i Šumbera kako je, nakon što je osjetio blage simptome, pristupio testiranju na COVID-19 i ustanovljeno je da je pozitivan. Odmah je kod prvih simptoma ostao u izolaciji radi sigurnosti vjernika a nakon pozitivnog testa u samoizolaciji je ostao i njegov kapelan vlč. Boško Čatlak. Oni se osjećaju dobro i poručuju da se ne bojimo. Ostanimo odgovorni, mislimo na sebe ali i na druge jer Isus nas uči: “Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio!” Druge ćemo ljubiti i pridržavajući se epidemioloških mjera pa činimo tako kako bismo zajedno, brinući se jedni za druge, pobijedili ovu pandemiju koronavirusa.

Adventus (dolazak) značio je u staroj Grčkoj godišnji dolazak božanstva u svoj hram. U političkom rječniku ova je riječ označavala prvi službeni posjet neke poznate ličnosti. U prvih kršćanskih pisaca adventus je označavao dolazak Kristov među svoje vjernike, slično kao i pojmovi natale i epihania. 1. Priprava na Božić na Zapadu se prvo bilježi u Galiji i Španjolskoj. Trajala je tri tjedna i vrlo je vjerojatno da se uklapala u pripravu na krštenje koje se podjeljivalo na Bogojavljanje, tako da bi došašće bilo „božićna korizma”. Sabor u Zaragozi 380. određuje da vjernici revnije dolaze u crkvu od 17. prosinca do Bogojavljanja Rimu se došašće pojavljuje tek u drugom dijelu 6. st. Dvostruki je smisao rimskog došašća. S jedne je strane to priprava na Božić, a s druge strane je to radosno iščekivanje konačnog Gospodnjeg dolaska na koncu svijeta. Zanimljivo je da su se prema Misalu Pija V. svakog običnog dana…

Prva nedjelja Došašća, bila je prigoda da župnik župe Podlabin, vlč. Blaž Bošnjaković svečano blagoslovi novi Misal. Poticaj za kupnju novog, krenuo je za vrijeme devetnice sv. Franji (04.10.2020 god.). Molitvom i prigodnim homilijama prisjetili smo se Franjinog života, koji je uzor vjernicima. Sv. Franje se spominjemo kao dosljednog nasljedovatelja Krista u jednostavnosti, istinskom siromaštvu i slobodi duha. Živio je skromno, živeći od Božje providnosti, skrbio se za siromašne.

Dragi vjernici! Započela je nova crkvena godina s liturgijskim vremenom koje se naziva Advent ili Došašće. To je milosno vrijeme iščekivanja Rođenja Gospodina našega Isusa Krista a ujedno i njegovog drugog slavnog dolaska. Za nas kršćane, ovo vrijeme, ima i još veće značenje. Naša Domovina kao i cijeli svijet pogođeni su koronavirusom, koji je mnoge rastužio, učinio nemirnima, bojažljivima… Stoga smo, mi kršćani, pozvani pokazati još više svoju vjeru i povjerenje u Isusa, svoju ljubav prema ljudima te kroz osobnu duhovnu pripremu – ispovijed, euharistiju (zornice), molitvu i djela ljubavi, pomoći svijetu izaći iz ove pandemije … Sve vas pozivamo da se ovog došašća ispovijedite i ne čekate zadnje dane prije Božića, zbog koronavirusa i gužve.

Dragi vjernici župa Gospe Fatimske i Marcilnice, Od nedjelje, 29. studenog, na jednoj sv. misi može biti samo 25 osoba pa vas pozivamo da dolazite na sv. mise preko tjedna kako ne bi bila gužva nedjeljom. Dakle, imamo sv. mise nedjeljom u crkvi Sv. Franje u 9:00 h, 11:00 h i 18:00 h te svaki dan u 18:00 h. Od ponedjeljka, 30. studenog, služit ćemo i mise zornice u 6:00 h ujutro. Oni koji redovito dolaze na večernju sv. misu neka tako i nastave kako ne bi na zornici premašili zadani broj. Preporučamo da na zornice vjernici iz drgih župa idu u svoje župe. Djeci preporučamo da dođu neki radni dan navečer u 18:00 h. Nedjeljom će biti moguće pratiti misu i vani jer ćemo staviti vanjsko ozvučenje. Dolazit ćemo i van dijeliti sv. pričest. Nastojat ćemo da mise budu kraće kako se ne bi smrzavali. Ne zaboravimo na ulazu…

Već godinama (od 2011.) u crkvi sv. Franje u Labinu Donjem slavimo Dan, od ove godine i blagdan, Žrtve Vukovara kao simbola patnje, stradanja i porođajnih bolova stvaranja nove slobodne, demokratske i neovisne države Hrvatske. Ove godine i mi smo poštivali epidemiološke mjere te smo zato pozvali samo ograničen broj branitelja i drugih, dapače zamolili smo redovne goste, branitelje iz Marčane, da ne dođu, što su oni i razumijeli. Iz istog razloga nisu došli drugi svećenici iz Labinskog dekanata. Sve je to župnik nazočnima, zahvalivši im se na njihovoj prisutnosti, i obrazložio – jer vjernici vole vidjeti slogu i zajedništvo među svojim svećenicima.