Novosti

U spomen na vlč. Josipa Zovića

Vlč. Josip Zović je bio istarski svećenik, rođen 18. veljače 1946.g. u Sv. Petru u Šumi u mnogobrojnoj obitelji. Kao mladomisnik je službovao u župama Tupljak i Krbune gdje sam ga, kao osmogodišnja djevojčica, imala čast upoznati.  Tada je nas, grupu djece, pripremao za sakrament prve pričesti. Žar za Isusom i ljubav Božju koja je već tada izvirala iz njega prenio je na nas, svoje prvopričesnike. Vrlo smo rado odlazili na nedjeljne sv. mise u crkvicu Sv. Bartula u Tupljaku. Ti su naši radosni susreti s Gospodinom bili isprepleteni i susretima s voljenim svećenikom. Nakon par godina prekida se naše zajedništvo ali duhom naš je velečasni uvijek bio uz nas, svoje prve prvopričesnike.

Prve Pričesti u Podlabinu, G. Labinu i Sv. Martinu

U nedjelju, 28. lipnja, prvi su puta primili Isusa pod prilikama kruha prvopričesnici župa Gospe Fatimske – Podlabin, župe Rođenja Marijina – G. Labin te župe Sv. Martina iz Sv. Martina. Neka ih taj susret potakne na često primanje Isusa u Euharistiji te radosno druženje s Njim. 

“Dobri stari Benedikt”

Čovjek čiji amblem danas mladi rado nose o vratu: posebni križ ugraviran u medalju s jedne strane i reljefom njegova lika s druge strane, sve ispunjeno zagonetnim slovima, živio je u sličnom vremenu današnjem. Vremenu velike nesigurnosti, vremenu raspada jednog snažnog političkog sistema, vremenu raspada sigurnog društvenog sistema, vremenu kad sve propada… propada Zapadno rimsko carstvo, propada društvo… mnogi misle da nastupa kraj svijeta …sve se ruši: i politika i moral… pa i crkveni su službenici zaglibili u ovozemaljštinu… katastrofa!!!

Susret molitelja u atriju crkve Gospe Fatimske

Bio je to susret svih onih koji su za vrijeme proljetne kampanje pridonijeli kulturi života u našem gradu. Odazvalo se četrnaest od dvadeset molitelja različitih dobnih skupina. Susretu su prisustvovali i naši duhovnici koji su uz nas tada molili za NEROĐENE. Skromna zakuska je kratko trajala ali zato vrlo sadržajna, prisjećajući se minulih dana koja su nam ostala u nezaboravnom sjećanju.

Sestre Družbe sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog posjetile župu Marcilnica

Na blagdan Presvetog Srca Isusova župu Marcilnica posjetile su tri sestre milosrdnice iz Rijeke. Među njima je bila i s. Veronika Popić s kojom smo razgovarali nakon svete mise. Ona je voditeljica Centra za beskućnike u Rijeci te obnaša dužnost predsjednice Udruge Depaul Hrvatska. Upoznala nas je s Družbom i karizmama Družbe.

Proslava Srca Isusova na Marcilnici – „Jedina prava ljubav je Krist Raspeti“

U petak, 19. lipnja, proslavljen je blagdan Presvetog Srca Isusova u istoimenoj župi na Marcilnici. Sv. misa ja započela procesijom iz crkve prema oltaru koji je za tu prigodu postavljen na podiju u obližnjem dvorištu. Stotinjak vjernika se okupilo kako bi sudjelovanjem na sv. misi iskazalo hvalu i slavu Presvetom Srcu Isusovu koje se predalo za svakog čovjeka. Svečanu svetu misu, u koncelebraciji petorice svećenika, predvodio je vlč. Vladimir Brizić. Svojim dolaskom su nas obogatile tri časne sestre Družbe sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog i četiri članice Udruge Sv. Vinka Paulskog iz Rijeke. Nakon uvodnih riječi domaćeg župnika vlč. Blaža Bošnjakovića, svoje svjedočanstvo je iznijela s. Veronika Popić.  

Tijelovska procesija u Labinu

Tijelovo, punim nazivom svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Blagdanom Tijelova želimo obnoviti svoju vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka. „Želimo se ponositi i ići za tobom Isuse, da te hvalimo, da te slavimo!“ rekao je dekan vlč. Mirko Vukšić na samom početku Tijelovske procesije. Nakon pjesme „Svet, svet, svet“ krenula je procesija iz crkve Rođenja BDM . Na čelu je bila kadionica zatim križ, ministranti s laticama cvijeća, svećenici, Presveti Oltarski Sakrament pod nebnicom, pjevači te ostali vjernici.

Presveto Trojstvo proslavljeno u Sv. Nedelji

Nedjelja 7. lipnja, proslavljena je na poseban način u župi Sv. Nedelja čiji je zaštitnik Presveto Trojstvo koje se toga dana slavilo. Sveta misa je započela procesijom u kojoj su ministranti s križem i svijećama u rukama ušli u crkvu predvođeni župnikom vlč. Mirkom Vukšićem. On je u homiliji zahvalio Gospodinu na tome što su pretci dali znakovito ime mjestu – Sv. Nedelja i kako su za patrona župe izabrali upravo Presveto Trojstvo. U crkvi je bilo još slobodnih mjesta unatoč mjerama socijalne distance pa je propovjednik naglasio kako smo svi pozvani moliti za svu onu braću koja nisu došla i svojim svjedočenjem vjere trebali bi biti poticaj drugima.

Odgađanje podjele sakramenta Sv. Potvrde

Sakrament Sv. Potvrde kojeg su trebali primiti ovogodišnji kandidati za krizmu u našem dekanatu odgađa se do jeseni uz mogućnost odgađanja nadalje, ovisno o koronavirusu.

Put svjetla na Brdu

„Stoljećima je Križni put posredovao sudioništvo vjernika na prvome trenutku vazmenoga događaja – Muci – i pridonio da se učvrste njegovi sadržaji u svijesti puka. Analogno tomu, u naše vrijeme, Put svjetla može djelotvorno posredovati životno vjerničko shvaćanje drugoga trenutka Vazma Gospodnjega – Uskrsnuća. Metaforom hoda, Put svjetla vodi od uočavanja zbilje boli do nade, do dosezanja istinskoga cilja čovjeka: oslobođenja, radosti, mira, što su bitno vazmene vrijednosti.“ (Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji, Vatikan 2002., br.153)

Zahvala Caritasu Labin

Zahvaljujem Caritasu Labinskih župa i ljudima koji su mi na poziv Caritasa pomogli. Oni ne žele da spominjem imena pa ću općenito zahvaliti a oni će se već prepoznati kao i drugi koji su upoznati s mojom situacijom. Nek im Gospodin da plaću u nebu. Tako sam iskusila da Caritas nije samo ustanova gdje ću doći samo po hranu, odjeću i novac kad mi usfale, već da pomoć dolazi i u duhovnom obliku ako se preobratim i počnem vjerovati u Isusa Krista. On je taj koji pokazuje pravi put i tako pomaže i kad počnemo vjerovati onda primamo Božju pomoć kroz sakramente: ispovijed, pričest… kroz molitvu, a i bratsku uslugu.

Jedno razmišljanje uz molitvenu akciju “40 dana za život”

Priča neželjenog djeteta Lijepo je znati da ima netko tko moli da jedno biće ne bude bačeno u smeće, nego da mu se pruži prilika da živi, da bude dio ovog svijeta. Živjeti, ali kako? Hoće li biti voljeno? Od oca? Od majke? I hoće li ga pratiti u darovanom životu? Rođena sam kao četvrto dijete u obitelji koja je bila socijalni problem. Majka sklona alkoholu, u četrdesetim godinama svoga života nije ni znala da je trudna, dok se u njenoj utrobi nisam počela grčevito boriti i davati znakove života.

Najave