Obilježja Došašća i mise zornice
Došašće je vrijeme priprave za Božić i iščekivanje Gospodinova dolaska na svršetku vremena. Razlikuju se dva razdoblja došašća: vrijeme od 17. do 24. prosinca usmjereno je na poseban način proslavi Božića, a prethodno vrijeme više Kristovu eshatološkom povratku, s tim da se i u jednom i u drugom Kristovu razdoblju isprepliću oba vida. Uopće se ne govori o pokorničkom vremenu. Već se ni u Kanonskom zakoniku (CIC) od 1917. nije više zahtijevao post u došašću.
Glede početka došašća vrijedi načelo: prva nedjelja jest ona koja “pada na dan 1. prosinca ili njemu najbliže” (ONKG40), tj između 27. studenog i 3. prosinca.
Misna liturgija četiriju nedjelja određena je bitno njihovim evanđeljem: drugi se tekstovi u većoj ili manjoj mjeri odnose na tu tematiku. Daje se prednost čitanjima iz Izajije te odlomcima o Ivanu Krstitelju. I jedan i drugi pravi su “propovjednici došašća”. Posebnost predstavlja i treća nedjelja došašća (Gaudete) koja se svojim radosnim obilježjem i liturgijskom odjećom ružičaste boje javlja kao neka paralela četvrte nedjelje u korizmi. Misna liturgija običnih dana došašća također je obogaćena. Dok prije reforme ovi dani nisu imali nijedan vlastiti obrazac za misu, sada pak svaki dan druge faze došašća ima svoje vlastite tekstove. Obični dani prvog razdoblja imaju tjedni niz tekstova koji se ponavljaju, tako npr. svaki ponedjeljak ima iste tekstove osim zborne molitve i biblijskih čitanja – ti su tekstovi različiti za svaki dan. Ferijalni dani od 17. do 23. prosinca posebno su obogaćeni i time što su poznate O – antifone iz liturgije časova (za hvalospjev Veliča – Magnificat) uvrštene u misne formule kao retci pjesme pred evanđelje. One povezuju hvalbeni poklik očekivanom Mesiji sa zazivom da nam njegov dolazak bude na spasenje.
Mise zornice koje su se dosad često slavile u radne dane došašća i bile dobro posjećene, izvorno su nastale kao zavjetne mise na čast Majke Božje u subote došašća; one se mogu i nadalje slaviti u obične dane došašća.
Pučki običaji u došašću djelom se odnose na iščekivanje Božića (adventski vijenac i adventski kalendar, traženje skloništa, nošenje Marijine slike u predbožićnoj devetnici, Barbarine grančice), a djelomično oponašaju pretkršćanske predaje u prigodi zimskog suncostaja (solsticija). (DK)
Mise zornice će započeti u ponedjeljak, 29. studenog, u 6:00 h i to po slijedećem župama: Podlabin (svakog dana od ponedjeljka do subote), Raša (od ponedjeljka do srijede), Sv. Nedelja (od ponedjeljka do srijede), Sv. Martin (od četvrtka do subote), Rabac (od ponedjeljka do subote).