Svetkovina Uznesenja blažene Djevice Marije ili Velika Gospa
Među najomiljenije marijanske pučke blagdane spada današnji: Marijino uznesenje na nebo. Još su se do nedavno naši vjernici za taj dan spremali devetodnevnim postom. A tko god može za Veliku Gospu nastoji hodočastiti u koje marijansko svetište. U početku se ovaj blagdan zvao blagdan Usnuća Marijina a tek od oko 770. god. se javlja i naziv Uznesenje Marijino. Liturgija je tako od davnine priznavala da je Marija uznesena na nebo. Ali je trebalo čekati dvadeseto stoljeće da ta vjerska istina bude i službeno proglašena kao dogma.
Zanimljiv je običaj blagoslova (ljekovitih biljaka) o Velikoj Gospi i to od 10. st. Običaj je i danas poznat u Italiji i Njemačkoj.
Ova je Istina vjere veoma važna. Ona doduše izgleda kao dio Marijine biografije jer se odnosi na njezin zemaljski završetak. O ovoj istini nema ništa izričito u Pismu, nego je to dio crkvene Predaje. Već od 7. stoljeća slavila se u Crkvi liturgija Marijina uznesenja na nebo. Od 10. stoljeća većina teologa tu istinu naučava. Iz 14. stoljeća imamo takozvane “Mariale” (cjelovit prikaz nauka o Mariji). Napokon je 1.11.1950. god. papa Pio XII. Bulom Munificentissimus Deus svečano definirao : “Bezgriješna Bogorodica vazda Djevica Marija nakon završetka svoga zemaljskog života dušom i tijelom uzeta je u nebesku slavu.” (DS 3903) Dakako, prije nego li će definirati tu istinu, papa je pitao sve biskupe svijeta za mišljenje, a njihov je odgovor bio : “Smatramo da je Marijino uznesenje sadržano u objavi i smatramo korisnim da se ta istina definira.”
U definiciji se veli da je Marija “uzeta” što jasno kaže da je to Božje djelo, da je naime pridružena nebeskoj slavi po zaslugama svoga Sina, jedinog Otkupitelja, koji je i nju otkupio, naime unaprijed je očuvao od svakoga grijeha, ali ju je i oslobodio od posljedica grijeha tj. smrti.
Svetkovina Marijina uznesenja spominje se u najstarijim martirologijima. Jedan od najdrevnijih pripisuje se sv. Jeronimu premda nije sigurno da ga je on napisao.
Biblijsko mjesto na koje se posebno rado poziva predaja o Marijinu uznesenju jest Otk 12: Žena odjevena u sunce mjesec joj pod nogama…
Veliki pobornik za proglašenje dogme o Marijinu uznesenju, naš zemljak o. Karlo Balić, koji je po nalogu Pia XII. skupljao dokumentaciju Svjedočanstva o uznesenju BD Marije iz svih stoljeća, Rim 1948-1950., naglašava kristološki vid dogme o Marijinu uznesenju. On doslovno kaže: “Krist, pobjednik grijeha i smrti, zadobiva u Mariji najveću od svojih pobjeda izuzimajući je od grijeha i dajući joj unaprijed – tj. prije općeg uskrsnuća tjelesa – proslavu u duši i tijelu. Time je Marija, uzeta na nebo, jamstvo budućeg uskrsnuća i proslave svih onih koji vjeruju u Krista, a zbog toga isti motiv nade i utjehe za Božji narod u očekivanju parusije.” (mag.theol. DK)